Istorijat: Trg marksa i engelsa
Za razliku od Terazija ili Studentskog trga koji su se razvijali u 19. veku, Trg Nikole Pašića počeo je da dobija svoje konture tek nakon Drugog svetskog rata. U sklopu posleratne obnove Beograda pod socijalističkom vlašću, doneta je odluka o rušenju starih i neuglednih kuća između Terazija, Dečanske i Bulevara kralja Aleksandra kako bi se stvorio novi društveno-politički centar prestonice.
Trg je svečano otvoren pod nazivom Trg Marksa i Engelsa, odražavajući ideološku viziju socijalističke Jugoslavije. Projektovan je kao prostrani pešački plato oivičen monumentalnim zgradama u stilu socijalističkog realizma i posleratnog modernizma, od kojih je najznačajniji bio Dom sindikata (svečano otvoren 1957. godine). Trg je služio za parade, skupove i kulturna dešavanja, simbolizujući snagu i jedinstvo radničke klase. Raspadom Jugoslavije i povratkom višestranačja, trg menja naziv 1997. godine u čast velikog srpskog političara Nikole Pašića.
Legendarna fontana: Istorija vodenog simbola trga
Najveći vizuelni ukras trga i njegov najomiljeniji segment jeste velika fontana, projektovana kao centralna vodena površina trga. Sagrađena pedesetih godina prošlog veka, fontana je sa svojim moćnim vodenim mlazevima brzo postala omiljeno mesto za osveženje i opuštanje Beograđana svih generacija.
Fontana je pretrpela nekoliko manjih rekonstrukcija, ali je uvek zadržala svoju prepoznatljivu formu dugačkog bazena sa kaskadnim mlazevima vode. Tokom letnjih meseci, prostor oko fontane pretvara se u neformalni gradski salon na otvorenom gde prolaznici odmaraju na kamenim ivicama, uživajući u hladnom vazduhu koji stvara voda. Nedavne najave rekonstrukcije trga izazvale su snažne reakcije javnosti koje su zahtevale da se fontana u potpunosti sačuva u svom prepoznatljivom istorijskom obliku, što dokazuje njen status omiljenog gradskog simbola.
"Fontana na Trgu Nikole Pašića nije samo urbanistički element, već mesto kolektivnog sećanja generacija Beograđana koji su pored nje provodili svoje školske odmore i prve sastanke."
Okruženje moći: Dom narodne skupštine i dvorski parkovi
Trg Nikole Pašića nalazi se na samom administrativnom čvorištu Srbije. Preko puta trga prostire se Pionirski park (nekadašnja dvorska bašta kraljevske porodice Obrenović, a potom Karađorđević) u kome se nalaze zdanja Starog dvora (danas Skupština grada Beograda) i Novog dvora (danas sedište Predsednika Republike Srbije).
Tik uz park izdiže se velelepna zgrada Doma Narodne skupštine Republike Srbije, čija je gradnja započeta davne 1907. godine u stilu neobaroka i akademizma, a završena tek 1936. godine. Ulaz u Skupštinu krase čuvene skulpture vajara Tome Rosandića pod nazivom „Igrali se konji vrani“, koje daju dramatičan ton celokupnom prostoru i čine ga jednim od najprepoznatljivijih simbola na razglednicama Beograda.
Spomenik Nikoli Pašiću i kulturna transformacija
Zapadnim delom pešačke zone trga dominira monumentalni spomenik srpskom i jugoslovenskom političaru Nikoli Pašiću, podignut 1998. godine. Bronzana figura velikog državnika, visoka 4.2 metra, delo je vajara Zorana Ivanovića i prikazuje Pašića u karakterističnoj mudroj i kontemplativnoj pozi sa prepoznatljivom dugom bradom.
Zgrada nekadašnje Agrarne banke na samom trgu danas je sedište Istorijskog muzeja Srbije, ustanove koja kroz stalne i tematske izložbe čuva i predstavlja bogato nacionalno kulturno nasleđe. Blizina MTS dvorane (bivšeg Doma sindikata) koja raspolaže sa više koncertnih i bioskopskih sala, čini ovaj trg i jednim od ključnih kulturnih žarišta grada gde se svake godine održavaju festivali poput FEST-a i BITEF-a.